Page 7 - Frankovics_Dravasztara_templom_66
P. 7

starin tördelt_Layout 1  2014.10.22.  11:44  Page 5






              nostima gradnje crkve, o skupnom zalaganju vjernika, o njihovoj
              ustrajnosti i odlučnosti u nastojanjima da se crkva izgradi i pod ta-
              dašnjim teškim gospodarskim okolnostima, kada su se u poratnim
              godinama odvajale znatne materijalne žrtve za ovaj plemeniti cilj.
              Uvodno smatramo potrebnim navesti da su vješte tkalje u Starinu
              tkale platno za prodaju da bi i na taj način doprinijele ostvarenju ove
              plemenite zamisli. Isprave spominju i druge pojedinosti te nam daju
              dobar uvid u tadašnje stanje.
                Ovim našim dvojezičnim izdanjem želimo odati počast događa-
              jima od prije 66 godina, a ujedno se i prisjetiti 290. obljetnice dose-
              lidbe Hrvata u podravski Starin.

                                            * * *
                Župnik Rimokatoličke župe u Bogdašinu Kálmán Horényi je u His -
              toria domus upisao: „Krajem 1947. godine se u Starinu i Križevcima
              istovremeno rodila pomisao o gradnji mjesne crkve. U oba naselja
              su u tu svrhu otpočeli radovi, pribavljanje građevinskog materijala.
              Starin za gradnju crkve uzima građevni materijal od zgrada na Lajoš
              tanji koje Starinčani zajednički ruše i dovoze materijal u selo. Za pot -
              rebe gradnje crkve je općina iz šumarije u Šeljinu dovezla cca 2000
              kubika drva. Stanovnici Križevaca su u isto vrijeme prigotovili i do-
              vezli iz općinske šume drvnu građu te su obavili tesarske poslove, a
              nakon što su dobili dozvolu od Vodoprivrednog inžinjerstva u Ka-
              njiži, dopremili su 60 kubičnih metara kamena od kamenja koje je
              postavljeno uz dravsku obalu.
                U Šomođskoj županiji su Starinčani prikupili nekoliko tisuća fo-
              rinta od dobrovoljnih priloga. Križevčani nisu skupljali priloge, nego
              su nastojali crkvu podići vlastitim snagama. Planirali su da će tijekom
              1948. godine raspolagati s potrebnim materijalima te će uz Božju
              pomoć poslove otpočeti 1949. godine.”
                Navodimo citate iz „zaspisnika zajedničke sjednice zastupništva
              Rimokatoličke vjerske općine, odnosno starinske filijale župe Bog-

                                                                              5
   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11   12