Page 4 - Dravakeresztur 100

IZ PROšLOSTI KRIŽEVACA

Tko god piše o prošlosti podravskih Hrvata, pa tako i Hrvata u
Križevcima, mora zaviriti u djela Lászla Borosa Gyevija, franjevca,
i profesora Géze Kissa (Podravski Hrvati, broj 1. 1988. str. 9­119. i
121­213.). Križevci u zasvjedočenu povijest ulaze 1536. godine kao
posjed plemića u Šeljinu (Sellye). Hrvatski naziv sela navodi se u ma­
tičnim knjigama Sigetvara iz 1711. godine. Križevci su isprva potpali
u postturskom vremenu Šomođskoj županiji, a kasnije su priključeni
Baranjskoj županiji.
Prema popisu kuća Šomođske županije 1715. godine navodi se
da zbog pomanjkanja oranica u Starinu i Križevcima jedva siju žito,
što je i razumljivo zbog tradicionalnoga dolaska do jestvina većinom
močvarnim biljem, sakupljanjem, lovom i osobito ribolovom. Ima
podosta vukova, lisica, zečeva i nebrojeno jarebica, prepelica i go­
lubova te „mnoštvo ptica za trpezu”. U proljeće i u jesen pojave se
šljuke, a divljih guska, pataka i lisaka ima toliko da „i prostom puku
dugo služe kao hrana”. Krajem zime ima mnogo čikova („piškora”),
zatim kornjača („želve”), a u močvarama i u rukavcima Drave love
štuku („šćuku”), šarana, soma i smuđa. Dravski ribari vlastelinstva
ulove mnogo kečiga, jesetre, rajske ribe i moruna (navedena knjiga,
str. 122­123.).
Radi unapređenja gospodarenja, nešto kasnije, 1733. godine,
na crkvenim dobrima prave se proračuni o optimalizaciji agrarne
proizvodnje davanjem seljacima čestice koje poznatom tehnologi­
jom agrarne proizvodnje te alatkama i vučnim životinjama mogu
obraditi u optimalnim agrotehničkim rokovima. Zaključeno je da
u Križevcima samo pet seljaka ima zemlje dostane i veličinom i bo­
nitetom za agrarnu proizvodnju. Ni u drugim selima naseljenih Hr­
vatima u mađarskom i slavonskom dijelu Podravine prilike nisu bile
mnogo bolje.

4