Page 45 - Frankovics_Dravasztara_templom_66

starin tördelt_Layout 1 2014.10.22. 11:44 Page 43

Zlato

Jesen raskošno sije svoje zlato po poljima i prokrijumčaruje svoj sjaj
i na šume i livade. A u toj plemenitoj boji žutog okera vire svježe ze-
lene boje. Svjedočanstva su to o prolaznosti godišnjih doba, istovre-
meno znaci o jačanju zelenih žitnih polja. U daljini vide se plavkasti
obronci Papuka. Na pravom smo mjestu, u blizini Drave, državne
granice između Mađarske i Hrvatske.
Da mi je djed živ sigurno bi ponovio svoju omiljenu izreku: „Pijte
i jedite, lijepi su usjevi!”

Drava

U te jesenske dane pred kombajnima kao da se klanjaju „poslušne
sluge”, jest stabljike kukuruza. Još malo i bit će urod skinut i sa pod -
ravskih prostranstava pod kukuruzom. Prinosi su prosječni, oko 75
metričkih centi po hektaru.
Moglo bi skoro i dva puta toliko uroditi da se krene s navodnjava-
njem polja, kao što u Martincima. U Dravi ima vode na pretek, dar
prirode. No, tu ljudskim umom i rukom dohvatljivu blagodet valjalo
bi iskoristiti.
Nekoć su barem ovdje radili mlinovi na rijeci Dravi. U starinskom
hataru bilo je i više, dok je u križevačkom pet vodenica ponavljalo
mrmljanje rijeke, koja ih je poput majke ljuljala u svomu njedru. U
znaku zahvale ti „mlini” klokotali su monotono, mlijeveći zrno po
zrno… Bilo je i skele pa se prelazilo na drugu stranu rijeke. A u čijim
rukama se nalazila skela taj je nadzirao promet i imao sigurne pri-
hode. Poznato je također kako su mještani s ove strane Drave imali
svoje plodne oranice u Slavoniji, tik uz rijeku.
Nedaleko je postojao i most preko Drave kojim su prolazili vlakovi.
No, sve je to u poraćima propalo, poslije prvog i drugog pakla rata.

43