Page 24 - Dravakeresztur 100

No na križevačkom proštenju sklapala su se i trajne ljubavi, one
do groba, dakako, bilo je i prolaznih avantura, na koje tko će se više
sjećati, ni oni čak koji su ih doživjeli ili prepričali drugima.
Kasnije smo u Križevcima snimili film. U pripomoći su nam bili
članovi plesnog ansambla Baranja u Pečuhu, pod vodstvom čuvenog
koreografa Antuna Vidakovića i plesačice Éve Bálint. Mišo Balaž te­
levizijski urednik nastojao je osmisliti film za Dan mrtvih i Svih Sve­
tih, na svojstven način odajući čast umrlima. Kamermanu Sándoru
Hádi nikada ništa nije promaklo, kamerom je zapisao i najsitniji de­
talj, dočarajući gledateljima lirski ugođaj. Ulazio u stvaralački proces
ekipe i dao sve od sebe. A zašto baš u Križevcima? Jer je ovdje bilo
najviše nadgrobnih spomenika s ispisanim tekstovima na hrvatskom
jeziku. I druge plesačice ansambla Baranja bile su pravi akteri našeg
filma. Čovjek je mogao steći dojam da iz magle, ustvari vještačkog
dima (imali smo i pirotehničara), uskrisavaju u bijelo ruho odjeveni
pokojnici. Na temelju mojih sakupljanja u ovom kraju osmislili smo
bijele vile, ktonične božice podzemnog svijeta i umrlih.
Mještani Križevaca, tako i majka našeg Marcike Pandura, nam je
na sočnom martinačkom narječju oživjeli nekadašnji hrvatski kult
pokojnika predaka. U predajama dolazi do izražaja njihovo dubo­
ko štovanje. Oni su ti koji s nama dijele blagdane, ponajviše dolaze
među nas na Božić, priželjkujući toplinu, koju zrači ugrijana peć, a
još više ljudska dobrota. Već je davno palo u zaborav da su nekoć
naši preminuli pretci imali ovbezu starati se o svojim potomcima.
A vile su pak, o čemu ponosno pričaju mještani u susjednom Sta­
rinu, u njihovom hataru, kada klasa zlatna pšenica, izvodile kolo, te
su im se čak do žetve, dobro vidjeli tragovi na žitnom polju u krugu
pogaženog žita. No nešto dalje stanujući Brlobašćani su mi kazivali
kako su vile u njihovom žitnom polju načinile postelju, a da je te
godine jako dobro urodilo žito.
Prema predajama u susjednim Martincima i Starinu žitni rod
obično se na „Trojake” (Duhove) krade. Mjesni vedovnjak dobro

24