Page 35 - Frankovics_Dravasztara_templom_66
P. 35
starin tördelt_Layout 1 2014.10.22. 11:44 Page 33
ULOGA ISUSOVACA U OČUVANJU
KATOLIČANSTVA U PEČUHU I OKOLICI
Na teritoriju pod Turcima u misionarskoj službi Vatikana, početkom
17. stoljeća pojavljuju se isusovci, – mahom hrvatskoga i mađarskoga
podrijetla – koji su nastojali osnovati škole u Podunavlju. Cilj im je
bio pokrenuti nastavu u Pečuhu, Mohaču, Beogradu, Temišvaru i
Gyulafehérváru „kako bi mladež bila odgojena u bogobojaznom kr-
šćanskom duhu, te bila sposobna snalaziti se u znanosti, što su njihovi
roditelji s naročitim oduševljenjem i radošću prihvatili. Upravo stoga
nastojimo da sinovi tamošnjeg puka postanu svećenici i župnici”,
pisao je godine 1617. papi Pavlu V. isusovac Marin de Bonis, koji je
rođen u Šibeniku. Hrvatsko ime mu je bilo otac Dobrojević, a 1615.
stigao je u Beograd. Iz navedenog njegova pisma doznajemo da su
tada već tri škole bile utemeljene: u Beogradu, Temišvaru i u Pečuhu.
Znamo i da je u pečuškoj latinskoj školi, koja je 1620. godine imala
oko 40 učenika, učitelj bio dijak Mihály. Školovanje i uzgoj svećenika
počelo je u vrijeme turskog vladanja, dok su još Osmanlije poduzi-
mali velike ratove protiv Austrije. Zacijelo su crkvene prilike u južnoj
Ugarskoj i Slavoniji u svakom pogledu teške, pa tako i glede uzgoja,
obrazovanja i života svećenika.
O radu isusovačkih škola imamo na raspolaganju vjerodostojnu
arhivsku građu iz Arhiva Isusovačkog reda u Rimu, ukupno 110 pi-
sama, napisana između 1613. i 1653. godine.
Zahvaljujući zalaganju isusovaca i njihovim visokim organizacij-
skim sposobnostima glede osnivanja škola, uskoro je otpočela nastava
u Mohaču, Pečuhu i Beogradu. Naime, uslijed manjka svećenika, u
nuždi su zaređeni za svećenike mladići bez dovoljno znanja i proku-
šane krjeposti. Utemeljenjem isusovačkih latinskih škola i sjemeništa,
namjeravalo se korjenito izmijeniti postojeće stanje.
Utemeljenje isusovačkih latinskih škola za katoličku mladež, na-
33