Page 36 - Frankovics_Dravasztara_templom_66

starin tördelt_Layout 1 2014.10.22. 11:44 Page 34

pose radi uzgoja i školovanja sjemeništaraca u južnoj Ugarskoj, pog -
lavito u Pečuhu, vezuje se za zalaganje i djelatnost don Šime Matko-
vića, Istvána Szinija, kao i za, po književnim i lingvističkim
ambicijama poznatog, nadarenog Bartola Kašića. Turci su Pečuh
drža li pod okupacijom između 1543.–1686. godine. Sredinom tog
razdoblja, na područjima Ugarske i Slavonije oslabila je katolička
vjerska organizacija. No, zahvaljući zalaganju bosanskih franjevaca,
misionara – isusovaca te malobrojnih svjetovnih svećenika, postupno
je ponovno ojačala.
Isusovac, misionar Bartol Kašić (1575.–1650.), je iz Beograda 15.
lipnja 1613. pisao svom pretpostavljenom generalu (vrhovnom star-
ješini) Reda Klaudiju Aquaviva, da su pečuški mađarski i slavenski
živalj (pod drugima svakako valja podrazumijevati Hrvate) „toliko
siromašni da jedva mogu izdržavati svoju obitelj, a kamoli da još drže
svećenika i učitelja, premda bi bilo velike potrebe za uzgoj njihove
djece. Šizmatici (krivovjernici, tj.
protestanti – autorove opaske)
imaju svu potrebitu skrb za pla-
ćanje svojih svećenika i učitelja
za uzgoj mladeži, a koji nastavom
latinskog, grčkog i hebrejskog je-
zika uče krivovjerstvo”.
Broj katolika u Pečuhu, prema
procjenama isusovaca, bio je oko
500 duša, dok je u okolici grada
živjelo još oko 30 tisuća katoličkih
vjernika, čiju su sposobniju djecu
isusovci u svojim latinskim ško-
lama namjeravali školovati i uzga-
jati. Ovu namjeru isusovac Kašić
spominje slijedećim riječima:
Misionar, visokoobrazovani
Bartol Kašić stigao je i u Pečuh „treba riješiti pitanje škola u

34