Page 37 - Frankovics_Dravasztara_templom_66
P. 37

starin tördelt_Layout 1  2014.10.22.  11:44  Page 35






              Beogradu i u Pečuhu, gdje mladež valja podučavati na gramatiku, da
              bismo ju kasnije mogli slati u seminarij. U Raguzi (Dubrovniku – auto -
              rova opaska) valja utemeljiti jedan takav seminarij. On bi bio sigurno
              mjesto, naime Turcima ne bi bio sumnjiv, a uz male izdatke mogao bi
              se u njemu smjestiti popriličan broj mladih ljudi. Potporu bi davali i
              grad Raguza i crkvena županija”, navodi Bartol Kašić, koji je, kako do -
              znajemo iz pisma, imao i izvanredne diplomatske sposobnosti. Njegovo
              se stajalište najvjerojatnije temelji na vlastitim iskustvima. Naime, treba
              spomenuti kako su se Osmanlije sasvim drugačije odnosili prema
              onima koji su dolazili ili se vraćali na okupirana područja s juga, a ne
              sa sjevera ili zapada tj. iz zemalja pod Austrijom.
                Starješina Reda Klaudije Aquaviva uputio je 20. srpnja 1613. go-
              dine pismo u Pečuh svjetovnom svećeniku Gergelyu Vásárhelyiju,
              rodom iz Marosvásárhelya, da se je obratio austrijskim i njemačkim
              knezovima za materijalnu pomoć. Interes ovih knezova bilo je širenje
              kršćanske vjere. Možemo stoga pretpostaviti da nije izostala ni nov-
              čana potpora, pa su zahvaljujući dijelom njoj, a dijelom agilnom i
              ustrajnom svjetovnom svećeniku don Šimi Matkoviću otvorene
              isuso vačke škole u Pečuhu i Mohaču.
                Bartol Kašić i István Szini pošli su godine 1613. iz Beograda. Pu-
              tovali su kroz naselja u Srijemu stigli u Mohač, Šumberak (Somberek)
              i Szebény, gdje je Kašić uoči Uskrsa održavao propovijedi, pričestio
              mještane te iskusio da žitelji tih područja unatrag pedeset godina nisu
              vidjeli katoličkog svećenika. Ipak je, glede budućnosti bio optimist:
              „Mladež je talentirana i spremna za usvajanje pisma i čitanja i za uče-
              nje”. Ugledni i visokoobrazovani Bartol Kašić je kao prvi korak tražio
              da se u Baranju, Srijem i u istočnu Slavoniju pošalje 5 do 6 isusovaca,
              odnosno svjetovnih svećenika, koji su u ovdašnjim gramatičkim ško-
              lama imali držati nastavu.
                Uz goleme napore počela je nastava u pečuškoj školi. Točan nad -
              nevak osnutka škole nije nam poznat, no svakako datira prije godine
              1620.

                                                                            35
   32   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42